Evidencija radnog vremena 2026.: što traži Pravilnik NN 55/2024 i smije li se koristiti otisak prsta

Tko mora voditi evidenciju i što ona sadrži

Obvezu propisuje Zakon o radu: poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a ona mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu (čl. 5. st. 1. i 2., NN 93/2014). Zakon ne predviđa iznimku po broju radnika, pa obveza vrijedi i za tvrtku s jednim zaposlenim. Na zahtjev inspektora rada poslodavac mu te podatke dostavlja (st. 3.).

Sadržaj i način vođenja propisuje Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (NN 55/2024), donesen na temelju čl. 5. st. 4. Zakona. Na snazi je od 1. listopada 2024. (čl. 25.) i zamijenio je Pravilnik iz 2017. (čl. 24.). Evidencija se vodi pisano, u papirnatom ili u elektroničkom obliku (čl. 2. st. 2.), a poslodavac je smije iskazati i na svojem tipiziranom obrascu (čl. 13. st. 9.). Terminal, kartica, aplikacija i otisak prsta u Pravilniku se ne spominju.

Evidencija o radnom vremenu sadrži ove podatke (čl. 13. st. 1. t. 1. do 9.):

1. ime i prezime radnika i datum u mjesecu
2. početak i završetak rada
3. vrijeme i sate zastoja ili prekida rada do kojih je došlo krivnjom poslodavca ili zbog okolnosti za koje radnik nije odgovoran
4. ukupno dnevno radno vrijeme
5. sate terenskog rada i sate pripravnosti
6. vrijeme nenazočnosti na radu: odmor (dnevni, tjedni i godišnji), neradni dani i blagdani, privremena nesposobnost za rad, plaćeni dopust i odsutnost s rada, očinski dopust i dopust drugog posvojitelja, neplaćeni dopust za pružanje osobne skrbi, neplaćeni dopust kandidata na izborima, nenazočnost na zahtjev radnika ili njegovom krivnjom, vojna obveza ili služenje u ugovornoj pričuvi, štrajk i isključenje s rada (lockout)

Uz to se vode posebni podaci o kojima ovise pojedina prava: sati rada noću, prekovremeni, smjenski i dvokratni rad te rad na blagdan ili neradni dan (st. 2.). Evidencija se vodi za obračunsko razdoblje utvrđeno za isplatu plaće (čl. 15. st. 1.), a upisuje se samo ono što odgovara stvarnom stanju u tom razdoblju (čl. 13. st. 6.). Kratice su dopuštene ako je njihovo značenje prethodno, u pisanom dokumentu, jasno objašnjeno (čl. 18. st. 2.).

Iz popisa slijedi jedna praktična stvar. Terminal bilježi dolazak i odlazak, a softver iz njih izračuna dnevno radno vrijeme. Bolovanje, godišnji odmor, dopusti, teren i pripravnost ne nastaju na terminalu: netko ih mora upisati. Terminal je zato samo jedan od izvora podataka za evidenciju, a za cjelinu odgovara poslodavac.

Početak i završetak rada: samo ako je ugovoreno

Najvažnije pravilo za izbor sustava je čl. 13. st. 3.: podatke o početku i završetku rada poslodavac je dužan voditi samo ako je ta obveza ugovorena kolektivnim ugovorom, sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu, ili je uređena pravilnikom o radu. Bez takve odredbe evidencija i dalje mora imati ukupno dnevno radno vrijeme i sve ostale podatke, ali ne i točno vrijeme dolaska i odlaska.

Poslodavac koji vodi početak i završetak rada ne mora evidentirati sate dnevnog i tjednog odmora (st. 4.). Isto vrijedi za radnike čije je radno vrijeme raspoređeno jednako po danima, tjednima i mjesecima (st. 5.).

Za odluku o terminalu to znači: bilježenje točnog vremena dolaska i odlaska nije opća obveza, osim kad ga traži jedan od četiri akta iz st. 3., a ni tada propis ne traži uređaj, jer evidencija smije biti i papirnata (čl. 2. st. 2.). Terminal je izbor poslodavca. Ako se za njega odluči, tu je odluku dobro upisati u pravilnik o radu ili ugovor, i zbog st. 3. i zbog čl. 29. Zakona o radu, opisanog niže.

Jedna odredba ide u suprotnom smjeru. Odnosi se na osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, studente koji rade preko ovlaštenih posrednika, učenike koji rade preko srednjoškolskih ustanova, učenike u učenju temeljenom na radu i osobe na radu za opće dobro. Za njih poslodavac vodi evidenciju trajanja rada u kojoj su početak i završetak rada uvijek obvezni (čl. 22. st. 1. t. 3. u vezi s čl. 10. st. 1.). Iznimka iz čl. 13. st. 3. na njih se ne odnosi.

Rokovi: do sedmog dana i najmanje šest godina

Evidencija se vodi točno i ažurno, a podaci se unose najkasnije sedmog dana od dana na koji se odnose (čl. 15. st. 2.). Rok vrijedi za cijelu evidenciju, dakle i za bolovanje ili dopust, ne samo za dolaske.

Evidencija se čuva najmanje šest godina računajući od isteka godine u kojoj je nastala, a ako poslodavac zna da je pokrenut radni spor, do njegova pravomoćnog okončanja (čl. 18. st. 3.). Primjer: evidencija za ožujak 2026. čuva se najmanje do 31. prosinca 2032. Nakon isteka roka podaci se moraju brisati ili na drugi način ukloniti (čl. 9. st. 5., koji se na evidenciju radnog vremena primjenjuje prema čl. 18. st. 4.).

Za zaštitu i pristup podacima na odgovarajući se način primjenjuje čl. 5. Pravilnika (čl. 20.). Radnik ima pravo uvida u svoje podatke. Poslodavac ih mora štititi od neovlaštenog pristupa dok ih čuva, kad ih pretvara iz papirnatog u elektronički oblik i kad ih briše. Kad ovlaštena osoba, primjerice inspektor, preuzme dokument, poslodavac bilježi datum i svrhu preuzimanja te tko ga je preuzeo (čl. 5. st. 1., 3., 5. i 6.).

Rad na daljinu, izdvojeno mjesto rada i rukovodeće osobe

Evidencija se vodi i za radnike koji rade na izdvojenom mjestu rada ili na daljinu (čl. 16.). Ako je ugovoreno da podatke unosi sam radnik, on ih mora redovito i pravodobno dostavljati, a poslodavac nadzire jesu li točni i upisani u roku od sedam dana (čl. 17.). Za takve radnike terminal na ulazu obično ne pomaže; podaci se unose u aplikaciji ili na webu, uz isti rok.

Za rukovodeće osobe i druge radnike čije se radno vrijeme ne može mjeriti ili ga određuju sami, poslodavac vodi podatke potrebne za ostvarivanje prava iz radnog odnosa. Ako s poslodavcem nisu ugovorili samostalnost u određivanju najduljeg tjednog radnog vremena, noćnog rada te dnevnog i tjednog odmora, i za njih se vode svi podaci iz čl. 13. (čl. 21.).

Evidenciju po ovom Pravilniku poslodavac nije dužan voditi za one kategorije radnika kojima radno vrijeme i obvezu evidencije drukčije uređuje poseban propis (čl. 23. Pravilnika).

Što je novo u NN 55/2024, a što vrijedi od 2017.

Usporedba s prethodnim Pravilnikom (NN 73/2017), članak po članak:

Pravilo	Pravilnik NN 73/2017	Pravilnik NN 55/2024
Početak i završetak rada samo ako je ugovoreno	čl. 8. st. 3.	čl. 13. st. 3., isto pravilo
Rok za unos podataka	„najkasnije sedmog dana“, čl. 10. st. 2.	„najkasnije sedmog dana“, čl. 15. st. 2.
Čuvanje evidencije	najmanje šest godina, čl. 14. st. 2.	najmanje šest godina od isteka godine u kojoj je nastala, čl. 18. st. 3.
Oblik	pisani ili elektronički, čl. 14. st. 1.	pisano, u papirnatom ili elektroničkom obliku, čl. 2. st. 2.
Vrste nenazočnosti	osam	dvanaest: dodani očinski dopust i dopust drugog posvojitelja, neplaćeni dopust za osobnu skrb, dopust kandidata na izborima i vojna obveza, čl. 13. st. 1. t. 9.
Izdvojeno mjesto rada	uži popis podataka, bez početka i završetka rada, čl. 12.	isti podaci kao za ostale radnike, izričito i rad na daljinu, čl. 16. i 17.
Studenti, učenici, stručno osposobljavanje	osnovni podaci o osobi i radu, bez evidencije radnog vremena, čl. 4.	evidencija trajanja rada s početkom i završetkom rada, čl. 22.
Zaštita podataka iz evidencije	Pravilnik je ne uređuje	obrada prema Zakonu o radu i propisima o zaštiti osobnih podataka, zaštita od neovlaštenog pristupa, čl. 18. st. 1. i čl. 20.

Za poslodavca koji je evidenciju vodio po starom Pravilniku, pravilo o vremenu dolaska i odlaska, rok od sedam dana i šest godina čuvanja nisu novost. Promjene su u sadržaju (nove vrste nenazočnosti), u krugu osoba (rad na daljinu, studenti i učenici) i u zaštiti podataka.

Jedan izvor može zavarati. Smjernice AZOP-a o obradi osobnih podataka u radnim odnosima, objavljene 2023., dok je vrijedio stari Pravilnik, u poglavlju 8. prenose popis iz čl. 8. st. 1. starog Pravilnika, s početkom i završetkom rada, ali ne i st. 3. Tko čita samo smjernice, mogao bi zaključiti da je točno vrijeme dolaska i odlaska obvezno za svakog radnika. Nije bilo ni 2017., a nije ni danas.

Smije li poslodavac koristiti otisak prsta ili prepoznavanje lica?

Smije, ali samo pod uvjetima iz čl. 23. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/2018):

Dopuštena je obrada biometrijskih podataka zaposlenika u svrhu evidentiranja radnog vremena i radi ulaska i izlaska iz službenih prostorija, ako je propisano zakonom ili ako se takva obrada provodi kao alternativa drugom rješenju za evidentiranje radnog vremena ili ulaska i izlaska iz službenih prostorija, uz uvjet da je zaposlenik dao izričitu privolu za takvu obradu biometrijskih podataka u skladu s odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka.

Otisak prsta i fotografija lica biometrijski su podaci. Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) ih definira kao osobne podatke dobivene posebnom tehničkom obradom u vezi s fizičkim, fiziološkim obilježjima ili obilježjima ponašanja koja omogućuju ili potvrđuju jedinstvenu identifikaciju pojedinca, i kao primjere navodi upravo fotografije lica i daktiloskopske podatke (čl. 4. t. 14., Uredba (EU) 2016/679). Njihova je obrada u svrhu jedinstvene identifikacije u načelu zabranjena (čl. 9. st. 1.), osim u iznimkama iz st. 2., među kojima je izričita privola ispitanika (t. (a)). Za biometrijske podatke države članice smiju zadržati ili uvesti dodatne uvjete (čl. 9. st. 4.), a za kontekst zaposlenja preciznija pravila (čl. 88.). Hrvatski Zakon o provedbi te uvjete propisuje u člancima 21. do 24.

Prvi put iz čl. 23., „ako je propisano zakonom“, za evidenciju radnog vremena ne pomaže: ni Zakon o radu ni Pravilnik ne propisuju biometriju, nego samo pisani oblik evidencije. Ostaje drugi put, s dva uvjeta koja moraju biti ispunjena zajedno.

Dva uvjeta zajedno: alternativa i izričita privola

Alternativa. Biometrija smije biti samo jedan od načina. Radnik mora moći bilježiti radno vrijeme i bez otiska ili lica, primjerice karticom ili PIN-om. Terminal postavljen na „samo otisak“ ili „samo lice“ taj izbor ne nudi. Ne nudi ga ni način „kartica i otisak“ kad vrijedi za sve radnike, jer tada otisak daje i onaj tko ga ne želi dati.

Izričita privola. Radnik koji koristi otisak ili lice za to mora dati izričitu privolu prema Općoj uredbi. Europski odbor za zaštitu podataka (EDPB) u Smjernicama 5/2020 o privoli kao očit način navodi pisanu izjavu, po potrebi potpisanu, kako bi se otklonila sumnja i nedostatak dokaza (t. 93.). Poslodavac kao voditelj obrade mora moći dokazati da je privola dana (čl. 7. st. 1. Uredbe), a ako je privola dio pisane izjave koja se odnosi i na druga pitanja, zahtjev za privolu mora se jasno razlikovati od ostalog (čl. 7. st. 2.). Najjednostavnije je zato privolu za otisak prikupiti na zasebnom obrascu, a ne kao jednu od odredbi ugovora o radu.

Zašto privola vrijedi samo ako postoji pravi izbor

EDPB je prema privoli u radnom odnosu oprezan. Zbog ovisnosti radnika o poslodavcu nije vjerojatno da radnik može uskratiti privolu bez straha ili stvarnog rizika od štetnih posljedica, pa za većinu obrada na radnom mjestu privola ne može i ne bi smjela biti pravna osnova (t. 21.). Iznimka su okolnosti u kojima odbijanje nema nikakve štetne posljedice (t. 22.).

Čl. 23. i stajalište EDPB-a tu se slažu: alternativa je upravo ono što radniku omogućuje da odbije bez posljedica. Iz toga slijede tri pravila za praksu:

• radnik koji ne da privolu bilježi vrijeme karticom ili PIN-om i zbog toga nema nikakav nedostatak
• privola se može povući u svakom trenutku, povlačenje mora biti jednako jednostavno kao davanje, a radnika se o tom pravu obavještava prije nego što privolu da (čl. 7. st. 3. Uredbe)
• kad radnik povuče privolu, njegov se otisak ili fotografija lica briše jer više nema osnove za obradu (čl. 17. st. 1. t. (b)), a on nastavlja s karticom

Općine, gradovi i druga tijela javne vlasti

Tijela javne vlasti u smislu Zakona o provedbi su tijela državne uprave i druga državna tijela te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, dakle i općine, gradovi i županije (čl. 3. st. 2.). Za njih Zakon ima strože opće pravilo: obrada biometrijskih podataka u njima može se provoditi samo ako je određena zakonom i ako je nužna za zaštitu osoba, imovine, klasificiranih podataka ili poslovnih tajni, uzimajući u obzir da ne prevladavaju suprotni interesi ispitanika (čl. 21. st. 1.). Čl. 23. govori o zaposlenicima općenito i ne razlikuje javni od privatnog sektora. Tekst ne kaže vrijedi li za zaposlenike općine ili grada samo čl. 23. ili uz njega i čl. 21.

Za privatni sektor opće je pravilo čl. 22. st. 1.: obrada biometrijskih podataka dopuštena je samo ako je propisana zakonom ili ako je nužna za zaštitu osoba, imovine, klasificiranih podataka, poslovnih tajni ili za pojedinačno i sigurno identificiranje korisnika usluga. Čl. 23. posebno uređuje upravo evidenciju radnog vremena i ulazak zaposlenika, pa ga za privatne poslodavce čitamo kao mjerodavno. Za tijela javne vlasti čl. 21. je stroži, jer traži i zakonsku osnovu i nužnost.

Odnos čl. 21. i 23. za općine i gradove zato čitamo oprezno. Općina koja razmišlja o otisku prsta ili prepoznavanju lica za evidenciju radnog vremena treba to pitanje prije nabave postaviti svom službeniku za zaštitu podataka, kojeg tijelo javne vlasti mora imenovati (čl. 37. st. 1. t. (a) Uredbe). Sustav s karticom ili PIN-om to pitanje ne otvara.

Procjena učinka na zaštitu podataka

Pravila o biometriji ne utječu na obvezu procjene učinka iz čl. 35. Opće uredbe (čl. 24. st. 2. Zakona o provedbi). Procjena se provodi prije obrade kad je vjerojatno da će obrada, osobito putem novih tehnologija, prouzročiti visok rizik za prava i slobode pojedinaca (čl. 35. st. 1. Uredbe). Uz slučajeve iz čl. 35. st. 3., AZOP je na temelju čl. 35. st. 4. objavio popis obrada za koje je procjena obvezna: t. 8. obuhvaća obradu biometrijskih podataka kad je ispunjen bar još jedan kriterij iz Smjernica WP 248 rev. 01, a te smjernice među ranjive ispitanike (kriterij 7.) izričito ubrajaju zaposlenike. Za otisak prsta ili lice radnika procjena učinka zato je u pravilu obvezna i provodi se prije uvođenja; ako je imenovan službenik za zaštitu podataka, voditelj obrade traži njegov savjet (st. 2.).

Ovo je čitanje teksta propisa, a ne pravno mišljenje. Pitanja koja tekst ne rješava, posebno odnos čl. 21. i 23. za tijela javne vlasti, treba riješiti sa službenikom za zaštitu podataka ili pravnim savjetnikom prije odabira sustava.

Pravilnik o radu i brisanje otisaka kad radnik ode

Uz pravila o biometriji vrijede i opća pravila Zakona o radu o osobnim podacima radnika (čl. 29.), na koja upućuje i Pravilnik (čl. 18. st. 1.):

• podaci se smiju prikupljati samo ako je to određeno zakonom ili potrebno za ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa (st. 1.)
• poslodavac unaprijed, pravilnikom o radu, određuje koje će podatke u tu svrhu prikupljati (st. 2.); pravilnik o radu dužan je donijeti i objaviti poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika, ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom (čl. 26. st. 1.)
• podatke smiju prikupljati i obrađivati samo poslodavac ili osoba koju on za to posebno opunomoći (st. 3.)
• pogrešno evidentirani podaci odmah se ispravljaju (st. 4.)
• podaci za čije čuvanje više nema pravnih ni stvarnih razloga brišu se ili uklanjaju (st. 5.)
• poslodavac s najmanje dvadeset radnika imenuje osobu koja uživa povjerenje radnika i koja uz njega nadzire obradu njihovih podataka (st. 6.)
• svi koji u poslu saznaju osobne podatke radnika trajno ih čuvaju kao povjerljive (st. 7.)

Za terminal je najvažniji st. 5., jer razdvaja dvije vrste podataka koje sustav čuva. Zapis da je radnik u 7:58 došao na posao dio je evidencije i čuva se najmanje šest godina (čl. 18. st. 3. Pravilnika). Otisak ili fotografija lica kojom je to potvrdio služi samo za prepoznavanje i nakon prestanka radnog odnosa za njega više nema razloga. Zato se pri odlasku radnika briše s terminala i iz softvera, a zapisi o radnom vremenu ostaju.

Kartica, PIN, otisak ili lice: što koji način rješava

Za Pravilnik je dovoljna kartica ili PIN. Biometriju ne traži nijedan od propisa pročitanih u ovom tekstu. Njezina je prednost u tome što se otisak ili lice ne mogu posuditi ni izgubiti kao kartica, pa ima smisla tamo gdje se kartice posuđuju ili gube.

Način	Što rješava	Ograničenje	Uvjet iz propisa
Kartica (MIFARE ili EM)	brza prijava, nije biometrija	može se posuditi, izgubiti ili zaboraviti	nema posebnog uvjeta
PIN	ništa se ne nosi	može se reći drugome	nema posebnog uvjeta
Otisak prsta	ne može se posuditi ni izgubiti	biometrijski podatak, briše se pri odlasku ili povlačenju privole	alternativa i izričita privola, čl. 23.
Prepoznavanje lica	beskontaktno, ne može se posuditi	biometrijski podatak, briše se pri odlasku ili povlačenju privole	alternativa i izričita privola, čl. 23.
Unos u aplikaciji ili na webu	rad na daljinu i na terenu	točnost ovisi o radniku, poslodavac nadzire rok	čl. 16. i 17. Pravilnika

Hardver za alternativu u pravilu već postoji. U kategoriji kontrole pristupa naše web trgovine na dan 25. listopada 2026. aktivno je 26 artikala. Od njih je 18 terminala za prijavu osoba, a ostalo su dva kontrolera, sigurnosni modul, tri nosača i dva parkirna terminala. Od 18 terminala njih 14 čita otisak prsta ili lice, i svih 14 čita i kartice. Preostala četiri rade bez biometrije, karticom, a neki i PIN-om, QR kodom ili mobitelom, kao DS-K1T805MX s karticom i PIN-om.

Proizvođač za DS-K1T344MBFWX-E1 u tehničkom listu navodi provjeru licem, karticom, PIN-om i otiskom prsta te više načina provjere (Hikvision, tehnički list). Usklađenost dakle ne ovisi toliko o tome koji je terminal kupljen, koliko o tome koji je način provjere na njemu postavljen. Čitači s tipkovnicom, koji se preko Wiegand ili RS-485 sučelja spajaju na kontroler ili terminal i omogućuju prijavu karticom ili karticom i PIN-om, nalaze se u kategoriji čitači kartica s tipkovnicom.

Kad iste točke služe i kao kontrola prolaza u tehničkoj zaštiti objekta, obveze ovise o kategoriji objekta iz prosudbe ugroženosti, opisanoj u tekstu Prosudba ugroženosti i projekt tehničke zaštite. Kamere na ulazu nisu evidencija radnog vremena; za njih vrijede pravila iz teksta Videonadzor u poslovnom prostoru.

Postavke terminala koje ispunjavaju propis

Kad se sustav postavlja ili provjerava, ovih deset točaka pokriva propise iz ovog teksta:

1. Za radnike s privolom način provjere je „kartica ili otisak“ ili „kartica ili lice“, nikada samo otisak ili samo lice.
2. Radnicima bez privole otisak i lice ne upisuju se; oni se prijavljuju karticom ili PIN-om. Kombinacija kartice i otiska za njih ne smije biti jedini način.
3. Za svakog radnika s otiskom ili licem postoji potpisana privola na zasebnom obrascu, s datumom, spremljena tako da se može pokazati (čl. 7. st. 1. i 2. Uredbe).
4. Postoji jednako jednostavan put za povlačenje privole. Nakon povlačenja otisak ili lice briše se s terminala i iz softvera, a kartica ostaje (čl. 7. st. 3. i čl. 17. Uredbe).
5. Pri prestanku radnog odnosa otisak ili lice se briše, a kartica deaktivira. Zapisi o radnom vremenu ostaju (čl. 29. st. 5. Zakona o radu, čl. 18. st. 3. Pravilnika).
6. Svaka osoba koja radi sa softverom ima vlastiti korisnički račun s pravima samo za ono što treba, bez zajedničkih lozinki. Tako se ispunjavaju čl. 29. st. 3. Zakona o radu (podatke obrađuje samo poslodavac ili posebno opunomoćena osoba) i čl. 5. st. 3. Pravilnika (zaštita od neovlaštenog pristupa). Mreža terminala i poslužitelja dio je iste zaštite; više o tome je na stranici IT sustavi.
7. Sat terminala sinkronizira se s mrežnim vremenom, jer evidencija mora biti točna (čl. 15. st. 2.).
8. Odsutnosti, teren i pripravnost upisuju se u softver najkasnije sedmog dana, a ne tek pri obračunu plaće (čl. 15. st. 2.).
9. Softver ne briše zapise prije isteka šest godina od kraja godine u kojoj su nastali, a ako je pokrenut radni spor, ni prije njegova pravomoćnog okončanja; nakon toga ih briše (čl. 18. st. 3. i čl. 9. st. 5.).
10. Kad izvještaj preuzme inspektor ili druga ovlaštena osoba, bilježe se datum, svrha i tko ga je preuzeo (čl. 5. st. 6. u vezi s čl. 20.).

Prije uvođenja: popis za tvrtku i općinu

1. Odlučite bilježi li se početak i završetak rada i, ako da, upišite to u ugovor o radu, pravilnik o radu, kolektivni ugovor ili sporazum s radničkim vijećem (čl. 13. st. 3. Pravilnika).
2. U pravilnik o radu upišite koje podatke sustav prikuplja (čl. 29. st. 2. Zakona o radu).
3. Ako uvodite otisak ili lice, odredite alternativni način za svakoga i pripremite obrazac privole s obaviješću o pravu na povlačenje.
4. Za otisak ili lice provedite procjenu učinka prije uvođenja (čl. 35. Uredbe, t. 8. AZOP-ova popisa). Općina ili grad pitanje odnosa čl. 21. i 23. prethodno postavlja službeniku za zaštitu podataka.
5. Odredite tko upisuje odsutnosti i tko ima pristup softveru, a kod najmanje dvadeset radnika i osobu od povjerenja iz čl. 29. st. 6. Zakona o radu.
6. Provjerite uređuje li poseban propis radno vrijeme i evidenciju za neke od vaših radnika (čl. 23. Pravilnika).

Elite Systems ugrađuje terminale za kontrolu pristupa i evidenciju radnog vremena i povezuje ih sa svojom aplikacijom za evidenciju, koja se konfigurira prema pravilima pristupa i evidencije na vašem objektu (kontrola pristupa i evidencija radnog vremena). Upit možete poslati preko kontakta.

Stanje propisa u listopadu 2026.

• Pravilnik NN 55/2024 na snazi je od 1. listopada 2024. Baza zakon.hr, ažurirana 20. listopada 2026. zaključno s NN 110/2026, vodi ga kao važeći propis bez izmjena.
• Zakon o radu na snazi je u tekstu NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23 (pročišćeni tekst). Članci 5., 26. i 29. glase jednako kao u NN 93/2014.
• Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/2018) nije mijenjan (zakon.hr).
• U brojevima 111 do 121/2026 Narodnih novina, zaključno s 23. listopada 2026., nema izmjena nijednog od ta tri propisa.