Prosudba ugroženosti i projekt tehničke zaštite: što zakon traži za svaku kategoriju objekta

Prosudba ugroženosti: što je i kada je obvezna

Prosudba ugroženosti je, prema Zakonu o privatnoj zaštiti, dokument kojim se utvrđuje procjena vjerojatnosti događaja koji predstavlja moguću opasnost i prijetnju za osobe i imovinu (čl. 2. t. 22., NN 16/2020). Za objekte i tehničku zaštitu Zakon je traži na dva mjesta:

• prije uspostave privatne zaštite, da bi se odredila stvarna razina rizika ovisno o vanjskim i unutarnjim faktorima ugroženosti (čl. 3. st. 2.)
• prije ugradnje elemenata, uređaja i sustava tehničke zaštite, i to za svaki štićeni objekt, prostor ili površinu (čl. 79. st. 1.)

Tehnička zaštita u tom smislu nije samo alarm. Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite (NN 198/2003, čl. 3.) u elektroničke sigurnosne sustave ubraja protuprovalne i protuprepadne sustave, sustave kontrole i registracije prolaza, videonadzor te centralni dojavni sustav (CDS). Tvrtka ili obrtnik koji imovinu i zaposlenike želi štititi iznad onoga što osigurava država mora za to angažirati pravnu osobu ili obrtnika s odobrenjem za djelatnost privatne zaštite ili osnovati unutarnju službu zaštite (čl. 1. st. 3. Zakona).

Prosudba nije popis opreme. Polazi od četiri skupine podataka (čl. 6. st. 1. Pravilnika):

1. vrsta, namjena, veličina i izgled objekta, lokacija, okruženje i građevna svojstva
2. vrsta i broj stalnih i povremenih korisnika
3. režim rada i način korištenja objekta
4. oprema, predmeti i dokumenti u objektu i rizik od njihova oštećenja, otuđenja ili uništenja

Prethodi joj snimka postojećeg stanja: postojeće mjere zaštite, broj, tip i način dosadašnjih štetnih događaja i visina šteta koje su izazvali (čl. 5. Pravilnika). Zakon dodaje da je pri izradi prosudbe obvezan postupak kvantifikacije (čl. 79. st. 5.).

Rezultat prosudbe je kategorija. Objekti i prostori svrstavaju se u šest kategorija, od I. (najviši stupanj zaštite) do VI. (minimum zaštite), a javne i druge površine u tri (čl. 79. st. 2.). Kategorija nije oznaka na papiru: o njoj ovisi gotovo svaka sljedeća obveza, od vrste dokumentacije do toga koliko se puta godišnje sustav servisira.

Tko smije izraditi prosudbu i projekt

Djelatnost privatne zaštite, u koju Zakon izričito ubraja i izradu prosudbi ugroženosti (čl. 5. st. 1. t. 9.), smiju obavljati samo pravne osobe, obrtnici i unutarnje službe zaštite s odobrenjem Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), prema čl. 4. st. 1. Tko odobrenje nema, te poslove ne smije ni javno nuditi ni ugovarati (čl. 6. st. 2.).

Uz odobrenje tvrtke, dopuštenje mora imati i osoba koja posao radi. Prosudbu izrađuje zaštitar tehničar ili zaštitar IPU (izrađivač prosudbi ugroženosti), koji ima dopuštenje isključivo za izradu prosudbi (čl. 2. t. 30. i čl. 79. st. 6.). Zaštitar IPU taj posao može raditi kao obrtnik, kao zaposlenik tvrtke ili obrta s odobrenjem za privatnu zaštitu ili kao zaposlenik unutarnje službe zaštite (čl. 79. st. 7.).

Što zaštitar tehničar smije raditi, ovisi o obrazovanju i iskustvu (čl. 78.):

Razina (čl. 78.)	Prosudba	Projekt ili prijedlog mjera	Tehnički prijam	Stručni nadzor
st. 2.: srednje obrazovanje u tehničkom sektoru (npr. elektrotehnika i računalstvo, strojarstvo, graditeljstvo)	da	prijedlog mjera za IV. do VI. kategoriju i javne površine III. kategorije	IV. do VI. kategorija, javne površine III.	ne
st. 3.: prvostupnik tehničkih znanosti, ili srednje obrazovanje uz pet godina iskustva	da	projekt za III. do VI. kategoriju i javne površine II. i III. kategorije	III. do VI. kategorija, javne površine II. i III.	ne
st. 4.: magistar ili stručni specijalist tehničkih znanosti, ili prvostupnik uz pet godina iskustva	da	sve kategorije	sve kategorije	sve kategorije

Ugradnju i servis smiju obavljati sve tri razine, za sve kategorije. Za investitora iz tablice slijedi jedan konkretan zaključak: projekt za objekt I. ili II. kategorije smije izraditi, a stručni nadzor provoditi, samo zaštitar tehničar iz čl. 78. st. 4.

Od prosudbe do tehničkog prijma: deset koraka

Pravilnik iz 2003. provedbu tehničke zaštite dijeli na deset koraka (čl. 4.), a Zakon iz 2020. u člancima 69. do 72. propisuje dokumentaciju, nadzor i prijam. Spojeno, redoslijed izgleda ovako:

Korak	Što nastaje	Propis
1. Snimka postojećeg stanja	analiza problema s ocjenom: postojeće mjere, dosadašnji štetni događaji i štete	Pravilnik čl. 5.
2. Prosudba ugroženosti	kategorija objekta	Zakon čl. 79., Pravilnik čl. 6.
3. Sigurnosni elaborat	optimalna razina zaštite; zahtjevi za napajanje, rasvjetu i građevne radove	Pravilnik čl. 7.
4. Projektni zadatak	vrsta zaštite, smještaj centra tehničke zaštite i uređaja, način polaganja instalacija	Pravilnik čl. 8.
5. Projektiranje	izvedbeni projekt ili, za V. i VI. kategoriju, prijedlog mjera zaštite	Zakon čl. 69., Pravilnik čl. 9.
6. Izvedba	instalacije, ugradnja, programiranje i ispitivanje, probni rad, upute, obuka osoblja	Pravilnik čl. 15.
7. Stručni nadzor	nadzor nadzornog inženjera kojeg bira investitor, obvezan za I. i II. kategoriju	Zakon čl. 70. i 71.
8. Tehnički prijam	zapisnik i potvrda s upisanom kategorijom; projekt izvedenog stanja	Zakon čl. 69. st. 2. i čl. 72., Pravilnik čl. 22.
9. Održavanje i servis	servis u zakonskom roku, radni nalog za svaki zahvat	Zakon čl. 68. st. 2., čl. 72. st. 2. i čl. 77., Pravilnik čl. 21. i 23.
10. Uporaba	operater s pisanim ovlaštenjem, uporaba prema propisima i uputama proizvođača	Zakon čl. 70. st. 2., Pravilnik čl. 19.

Za I. kategoriju Pravilnik uz projekt sustava traži i izvedbeni (glavni) projekt prema posebnim propisima o gradnji (čl. 11. st. 2.). Projekt tehničke zaštite i tada ostaje zaseban, numeriran i povjerljiv dokument, jer ne smije biti dio idejnog, glavnog ni izvedbenog građevinskog projekta (čl. 14.).

Izvedba je više od montaže

Pravilnik pod izvedbom (čl. 15.) navodi šest stavki: izvedbu instalacija, ugradnju uređaja i opreme, programiranje, podešavanje i ispitivanje sustava s puštanjem u probni rad, verifikaciju i tehnički prijam, izradu uputa za rukovanje i obuku osoblja. Upute za svako sredstvo ili sustav pohranjuju se u sigurnosnoj kasi vlasnika ili korisnika, a obuku osoblja provodi onaj tko sustav ugrađuje (čl. 19.). Osoba koja sustavom upravlja ne mora biti zaštitar, ali treba pisano ovlaštenje odgovorne osobe vlasnika ili korisnika objekta.

Pripremni radovi su iznimka. Postavljanje kabelskih polica, instalacijskih cijevi i kabela do spojnih točaka ne smatra se tehničkom zaštitom (čl. 16.) i može ga izvoditi i tvrtka bez ovlaštenja za tehničku zaštitu, ali bez uvida u projekt sustava (čl. 17.). Ispitivanje i spajanje vodova od spojnih točaka do uređaja pripada izvođaču tehničke zaštite (čl. 18.). To je korisno znati kad se kanali i kabeli ugovaraju zajedno sa strukturnim kabliranjem i IT sustavima.

Tehnički prijam i radni nalog

Tehnički prijam obavljaju ovlašteni predstavnik vlasnika ili korisnika i izvođač, a za I. i II. kategoriju i javne površine I. kategorije i uz nadzor nadzornog inženjera (čl. 72. st. 1. Zakona). Za I., II. i III. kategoriju u prijmu sudjeluje i MUP (čl. 76.).

Provjerava se pet stvari (čl. 22. Pravilnika): ispravnost i funkcionalnost svih uređaja, usklađenost s projektom ili skicom, obučenost osoblja, korisničke upute i dokazi kvalitete ugrađene opreme. O prijmu se sastavlja zapisnik, a izvođač izdaje potvrdu na obrascu iz Priloga 1. Pravilnika, u koju se upisuje kategorija objekta. Nakon izvedbe izrađuje se i projekt izvedenog stanja, koji postaje dio projektne dokumentacije (čl. 69. st. 2. Zakona).

Kad se kasnije zamijeni jedna kamera, detektor ili čitač kartica, novi prijam se ne radi. Izvođač korisniku izdaje presliku radnog naloga s opisom posla i zaključkom kojim potvrđuje ispravnost i funkcionalnost ugrađenog uređaja (čl. 72. st. 2.). Poslovi tehničke zaštite uopće se smiju obavljati samo na temelju radnog naloga (čl. 68. st. 2. Zakona), a Pravilnik propisuje njegov sadržaj i čuvanje najmanje pet godina (čl. 21.).

Šest kategorija objekata i što zakon traži za svaku

Zakon o privatnoj zaštiti obveze ne navodi po kategoriji, nego po temi, u člancima od 3. do 82. Složene po kategoriji, izgledaju ovako. Prosudba ugroženosti potrebna je u svakoj kategoriji, a crtica znači da Zakon tu obvezu za tu kategoriju ne propisuje.

Obveza	I.	II.	III.	IV.	V.	VI.
Stupanj zaštite (čl. 79. st. 2.)	najviši	visok	viši	srednji	niži	minimum
Dokumentacija (čl. 69. st. 3.)	projekt	projekt	projekt	projekt	prijedlog mjera	prijedlog mjera
Suglasnost MUP-a i MUP na tehničkom prijmu (čl. 76.)	da	da	da	–	–	–
Nadzorni inženjer koji nije izvođač (čl. 71.)	da	da	–	–	–	–
Revizija prosudbe nakon pet godina (čl. 79. st. 3.)	da	da	–	–	–	–
Osoba za unutarnji nadzor sigurnosti (čl. 3. st. 3.)	da	da	–	–	–	–
Servis, najmanje (čl. 77. st. 1. i 2.)	2× godišnje	2× godišnje	1× godišnje	1× godišnje	1× godišnje	1× godišnje
Neprekidni nadzor veze s dojavnim centrom (čl. 77. st. 3.)	da	da	da	da	–	–

Uz tablicu još jedna razlika: kad dojava s objekta I. ili II. kategorije upućuje na razbojništvo, zaštitarska tvrtka na intervenciju šalje najmanje dva zaštitara, a za ostale objekte najmanje jednog (čl. 82. st. 1. i 2.).

Najmanje mjere po kategoriji

Koje mjere kategorija traži, propisuje Pravilnik iz 2003. (čl. 6. st. 4.), jedini propis na snazi koji ih navodi:

• I. kategorija: mehanička i tehnička zaštita koja signalizira neovlašten ulazak i dojavljuje ga na CDS; kontrola prolaza i videonadzor uz video zapis, i u pojedinačno štićenim prostorijama; specijalne kase i trezori za pojedinačne vrijednosti; integralna zaštita s najmanje jednim lokalnim nadzornim mjestom i vezom sa zaštitarima na objektu; sigurnosni plan postupanja za pretpostavljene incidente.
• II. kategorija: dojava neovlaštenog ulaska na CDS; kontrola prolaza i videonadzor uz video zapis; integralna zaštita s najmanje jednim lokalnim nadzornim mjestom i vezom s CDS-om.
• III. kategorija: dojava neovlaštenog ulaska na CDS; kontrola prolaza i videonadzor uz video zapis.
• IV. kategorija: zvučna ili svjetlosna signalizacija neovlaštenog ulaska na licu mjesta; videonadzor uz video zapis.
• V. kategorija: zvučna ili svjetlosna signalizacija neovlaštenog ulaska na licu mjesta.
• VI. kategorija: mehanička zaštita bez elektroničkih naprava, obične cilindarske brave i ograde bez tehničkih elemenata.

Prevedeno na sustave: dojava na CDS ide preko protuprovalnog sustava s komunikatorom prema dojavnom centru. Module za tu vezu možete vidjeti u kategoriji dojavni centar, a centrale i detektore u kategoriji protuprovala. „Videonadzor uz video zapis“ znači videonadzor sa snimačem (snimači), a ne samo kamere za pregled uživo. „Kontrola prolaza“ je kontrola pristupa s čitačima i zapisom prolaza (kontrole pristupa). Kad isti čitači bilježe i radno vrijeme, za kartice i otisak prsta vrijede pravila iz teksta Evidencija radnog vremena 2026..

Kad sustav snima osobe, uz Zakon o privatnoj zaštiti vrijede i pravila o zaštiti podataka iz članaka 25. do 32. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/2018). Ona su opisana u tekstu Videonadzor u poslovnom prostoru: što zakon traži, članak po članak.

Javne površine

Javne i druge površine imaju svoje tri kategorije: I. (visok), II. (srednji) i III. (niži stupanj zaštite), prema čl. 79. st. 2. Za općine i gradove koji štite trgove, parkirališta ili parkove obveze su sljedeće. Redak o projektu odnosi se na javne površine, a za druge površine otvorenih prostora čl. 69. st. 3. traži samo prosudbu ugroženosti i prijedlog mjera zaštite.

Obveza	I.	II.	III.
Projekt sustava tehničke zaštite za javne površine (čl. 69. st. 3.)	da	da	da
Suglasnost MUP-a, MUP na tehničkom prijmu (čl. 76.)	da	–	–
Stručni nadzor (čl. 71. st. 3.)	da	–	–
Revizija prosudbe nakon pet godina (čl. 79. st. 3.)	da	–	–
Servis, najmanje (čl. 77. st. 1. i 2.)	2× godišnje	1× godišnje	1× godišnje

Ako kamere na javnoj površini snimaju osobe, tko to smije raditi i pod kojim uvjetima određuje čl. 32. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka: praćenje javnih površina videonadzorom dopušteno je samo tijelima javne vlasti, pravnim osobama s javnim ovlastima i pravnim osobama koje obavljaju javnu službu, i to samo ako je propisano zakonom, nužno za izvršenje njihovih poslova ili radi zaštite života i zdravlja ljudi te imovine.

Gdje se Pravilnik iz 2003. i Zakon iz 2020. razilaze

Pravilnik je donesen na temelju prijašnjeg Zakona o privatnoj zaštiti (NN 68/03, čl. 60.) i u nekoliko točaka traži manje od zakona koji danas vrijedi:

Pitanje	Pravilnik (NN 198/2003)	Zakon (NN 16/2020)
Dokumentacija za IV. kategoriju	skica (crtež), čl. 11.	projekt sustava tehničke zaštite, čl. 69. st. 3.
Dokumentacija za V. i VI. kategoriju	skica (crtež), čl. 11.	prosudba i prijedlog mjera zaštite s elementima projektnog zadatka, čl. 69. st. 3.
Dojava za IV. kategoriju	signalizacija na licu mjesta, čl. 6. st. 4.	neprekidni nadzor veze s dojavnim centrom, čl. 77. st. 3.
Servis za I. i II. kategoriju	najmanje jednom godišnje, čl. 23.	najmanje dva puta godišnje, čl. 77. st. 2.
Rok prosudbe	nije propisan	pet godina za I. i II. kategoriju i javne površine I., čl. 79. st. 3.
Tko izrađuje dokumentaciju i servisira	osobe registrirane za poslove tehničke zaštite, čl. 10. i 23.	tvrtka s odobrenjem MUP-a i osobe s dopuštenjem, čl. 4. i 78.

Kad se razilaze, tri su razloga na strani Zakona. Prvi je Ustav: zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom (čl. 5. st. 1., NN 85/2010), a pravilnik je podzakonski propis. Drugi je da je Zakon noviji. Treći je sam Zakon, koji Pravilnik zadržava na snazi samo „do stupanja na snagu propisa potrebnih za izvršenje ovoga Zakona“ (čl. 100. st. 1.), dakle kao provedbeni propis, a ne kao iznimku od Zakona.

Za IV. kategoriju iz toga slijedi projekt umjesto skice i veza s dojavnim centrom pod neprekidnim nadzorom, iako Pravilnik za nju traži samo signalizaciju na licu mjesta.

Jedna nejasnoća ostaje i unutar samog Zakona. Čl. 78. st. 2. zaštitaru tehničaru sa srednjim obrazovanjem dopušta izradu prijedloga mjera za IV. do VI. kategoriju, iako čl. 69. st. 3. za IV. kategoriju traži projekt. Dok to ne razjasni provedbeni propis, za IV. kategoriju sigurnije je naručiti projekt.

Ovo je čitanje teksta propisa, a ne pravno mišljenje. Kategoriju i mjere za vaš objekt utvrđuje prosudba, a za I. do III. kategoriju potvrđuje ih MUP suglasnošću. U dvojbi pitanje treba postaviti tvrtki s odobrenjem MUP-a ili samom MUP-u prije raspisivanja natječaja.

Stanje propisa u listopadu 2026.

• Zakon o privatnoj zaštiti (NN 16/2020) na snazi je od 20. veljače 2020. Jedina izmjena, NN 114/2022, preračunala je novčane kazne u eure i stupila na snagu na dan uvođenja eura, 1. siječnja 2023. Pročišćeni tekst na zakon.hr na dan 16. listopada 2026. ažuriran je zaključno s NN 109/2026, a u brojevima 110 do 118/2026 Narodnih novina nema propisa o privatnoj ni tehničkoj zaštiti.
• Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite (NN 198/2003) i dalje je na snazi na temelju čl. 100. st. 1. Zakona i nalazi se na popisu propisa MUP-a za inspekcijske poslove.
• Pravilnik o izradi prosudbe ugroženosti osoba, objekata i prostora, koji Zakon najavljuje u čl. 79. st. 8. i koji bi trebao propisati postupak kategorizacije, revizije i kvantifikacije, nije donesen. Zakon je za njegovo donošenje dao rok od godine dana (čl. 100. st. 3.). Nacrt je bio na javnom savjetovanju do 5. kolovoza 2021. (zastita.info), a na popisu propisa MUP-a ga nema. Do njegova donošenja čl. 6. Pravilnika iz 2003. jedini je propis na snazi koji opisuje kategorije i njihove mjere.
• Od ostalih pravilnika koje je Zakon najavio neki su doneseni, primjerice o prostornim i tehničkim uvjetima poslovnog prostora (NN 120/2021 i 22/2022) i o ispitu za osobu zaduženu za unutarnji nadzor sigurnosti (NN 103/2021). Novog pravilnika o provedbi tehničke zaštite (čl. 77. st. 4.) nema.
• Banke i druge novčarske institucije imaju zaseban propis, Zakon o zaštiti novčarskih institucija (NN 56/2015 i 46/2021), i ovaj ih tekst ne obuhvaća.

Kontrolni popis za natječaj ili postojeći objekt

Prije natječaja

1. Naručite prosudbu ugroženosti prije projektnog zadatka, a ne nakon ponude za opremu. Kategorija iz prosudbe određuje opseg svega ostalog.
2. Za I. do III. kategoriju predvidite vrijeme za suglasnost MUP-a na prosudbu i projekt.
3. U uvjete natječaja upišite da izrađivač prosudbe i projekta mora imati odobrenje MUP-a za djelatnost privatne zaštite, a osobe dopuštenje one razine iz čl. 78. koja pokriva kategoriju objekta.
4. Za I. i II. kategoriju i javne površine I. kategorije nadzornog inženjera ugovorite odvojeno od izvođača (čl. 71. st. 2.).
5. Za I. do IV. kategoriju u opseg uključite vezu s dojavnim centrom i njezin neprekidni nadzor (čl. 77. st. 3.).
6. Projekt tehničke zaštite poslovna je tajna i ne smije biti dio idejnog, glavnog ni izvedbenog građevinskog projekta (čl. 14. Pravilnika). Kopije se numeriraju, a uvid smiju imati samo osobe ovlaštene za poslove tehničke zaštite, pa unaprijed odredite kako će ponuditelji dobiti uvid u projekt.

Za objekt koji već ima sustav

1. Postoji li prosudba i koja je kategorija u njoj upisana? Za I. i II. kategoriju: je li starija od pet godina bez revizije?
2. Postoje li zapisnik o tehničkom prijmu, potvrda s upisanom kategorijom i projekt izvedenog stanja?
3. Je li servis obavljen u roku, dva puta godišnje za I. i II. kategoriju i jednom za ostale, i postoje li radni nalozi za svaku zamjenu uređaja?
4. Jesu li upute za rukovanje u sigurnosnoj kasi, ima li svaki operater pisano ovlaštenje i vodi li se evidencija kopija dokumentacije (čl. 73. st. 2. Zakona)?
5. Za I. i II. kategoriju: je li imenovana osoba zadužena za organizaciju i unutarnji nadzor sigurnosti, sa završenim najmanje preddiplomskim studijem i stručnim ispitom pri MUP-u (čl. 3. st. 3. i 4.)?

Zakon za propuste propisuje novčane kazne za prekršaje (čl. 94. do 97.). U najviši razred (čl. 94. st. 1.) ulaze upravo obveze iz matrice: izvedba tehničke zaštite bez projektne dokumentacije ili bez dokumentacije propisane čl. 69. st. 3. (t. 41. i 42.), izostanak stručnog nadzora ili tehničkog prijma, posebno nadzora za I. i II. kategoriju (t. 44., 47. i 48.), ugradnja sustava bez prosudbe ugroženosti (t. 50.), prosudba koja nije ponovno izrađena nakon pet godina (t. 51.) i prosudba izrađena bez kvantifikacije (t. 52.). U srednji razred ulazi neimenovanje osobe zadužene za unutarnji nadzor sigurnosti u objektu I. ili II. kategorije (čl. 95. st. 1. t. 1.), a u najniži razred za pravne osobe izostanak prosudbe prije uspostave zaštite, servis izvan propisanog roka i veza s dojavnim centrom bez neprekidnog nadzora (čl. 96. st. 1. t. 1., 19. i 20.). Iznosi su od 1. siječnja 2023. izraženi u eurima.

Ako pripremate natječaj ili provjeravate postojeći objekt, prvi korak je prosudba ugroženosti, jer bez kategorije nije moguće odrediti ni dokumentaciju ni mjere. Elite Systems projektira, ugrađuje i održava sustave tehničke zaštite i ima ishodovane sve dozvole Ministarstva unutarnjih poslova za obavljanje poslova tehničke zaštite (o nama). Upit za objekt ili natječaj možete poslati preko kontakta.